Piše: Ivana Alfier, Stanarica.hr
Dođe vrijeme kada kuća u kojoj ste odrasli, napravili prve korake, preživjeli prvu ljubav, postaje tijesna. Tako je otprilike glasila reklama jedne banke u kojoj se glavni lik – odrastao, bradati mladić, uvlači u krevet roditeljima. Reklama je trebala biti smiješna, pa i krevet na kraju – pukne. Iako se tako može učiniti na prvu loptu, nije tu bilo previše marketinškog pretjerivanja, scenarij reklame je itekako životan i istinit. Statistika kaže da je odlazak iz roditeljskog doma s 32 godine u Hrvatskoj poprilično normalna stvar. Što bi na to rekli Šveđani čija se djeca osamostaljuju već s 18 i pol godina? Ne znamo, uostalom pustimo sad švedski model, već smo jedan isprobali… Posvetit ćemo se našoj situaciji na tržištu, i to onom najvećem, jer pronaći i kupiti pristojan stan u Zagrebu za oko 100 000 eura postala je nemoguća misija. Zašto je tako upitali smo i kupce i stručnjake.
Tražim stan u Zagrebu
„Jako me ljuti inzistiranje na ideji da mladi u Hrvatskoj žive s roditeljima jer su lijeni, kad se zapravo radi o tome da je cijela jedna generacija žrtva nepostojeće stambene politike“, rekla nam je nedavno Ana koja želi kupiti stan u Zagrebu. Ni nakon godinu dana potrage svoj dom još nije našla. A ne traži nemoguće – stan s dvije spavaće sobe u novijoj zgradi, ne prizemlje i ne potkrovlje. Uvjet je da zgrada ima lift i balkon. Pretražila je svoje ciljane lokacije Donji Grad, Maksimir, Svetice, Ravnice i ništa.
„Ponuda stanova je loša, a stanovanje je zbog manjka stambene politike gotovo u potpunosti prepušteno tržištu pa su i cijene iznimno visoke“, zaključila je Ana.
Utjecaj korone i potresa na tržište u Zagrebu
Stanovi i kuće uvijek se kupuju i prodaju, kako bilo da bilo. Istina, zbog zagrebačkog potresa i pandemije koja nas i dalje ne pušta na miru, manje je kupoprodaja. Ali, novogradnje nikad dosta, iako za samo 1 m² novog stana u Zagrebu treba izdvojiti minimalno dvije prosječne plaće.
Traži se novija gradnja, to je trend, kaže nam Jasna Biliškov Barun, agentica za nekretnine. „Na kretanja na tržištu nekretnina u Zagrebu više je traga ostavio potres nego korona. Ne tako davno je centar grada bio najtraženiji i najpoželjniji medu kupcima, ali potres je to kompletno izokrenuo. Tako su stare secesijske zgrade u centru grada najmanje poželjne, te ih kupci zaobilaze. Uz noviju gradnju, povećana je potražnja za zemljištima i kućama.“
Cijene stanova i kuća rastu ili padaju?
Statistika bilježi rast cijena novogradnje u Zagrebu, no to je koliko-toliko bilo očekivano. Kvalitetne nekretnine na dobrim lokacijama rasprodaju se vrlo brzo. Više iznenađuje što se tržište starijih stanova još nije prilagodilo novoj situaciji, pa su cijene novog i starog stana na nekim lokacijama podjednake. Prema iskustvu Jasne Biliškov Barun, direktorice Biliškov nekretnina, cijene su stabilne.
„Cijene nisu pale, a glavni razlog je prilično siromašna i limitirana ponuda nekretnina koje su kompletne, imaju glavu i rep, od uredne dokumentacije do kvalitetnog tlocrta i iskoristivosti prostora.“
Je li razlika u cijeni kvadrata novog i starog stana premala?
„Razlika u cijeni između stare i novije gradnje bi trebala biti minimalno 500 Eur/m², ali i više. Generalno ne bih rekla da je razlika premala, a ako ipak je, onda se taj stan u staroj gradnji neće prodati po traženoj cijeni„ – kaže Biliškov Barun.
Kakvi se stanovi najviše traže?
Ipak, postoji jedna iznimka. A to su oduvijek najtraženiji stanovi od 50 m² s cijenom od oko 100 000 Eura.
„Manji stanovi do 50 m² u starijoj gradnji znaju postići visoku cijenu u odnosu na cijene u novogradnji, jer su vrlo traženi. Ponuda je oskudna, a i u novogradnji ih je jako malo i uglavnom ih morate kupiti već u samom početku gradnje, a mnogi kupci su oko tog modela skeptični.“
Za obitelji s djecom najtraženiji su manji trosobni stanovi do 70-tak m², dok samci traže najčešće dvosobni do 50 m². Uglavnom, traže se stanovi do 150 000 eura.
Kakvo će biti tržište nekretnina u 2021?
Nastavi li se APN-ov natječaj tržište će i dalje biti stabilno i živo. Veća potražnja znači uvijek i veće cijene, pa onima koji nemaju uvjete za državno subvencioniranje situacija nije bajna. Izbor se uglavnom svodi na dvije opcije: kupnju nekog stana iz ionako slabe ponude koju će pratiti i veliki kredit, ili na odlazak u najam gdje mjesečna cijena prelazi 40% primanja u kućanstvu. Najam stanova jest nešto jeftiniji, jer se nekadašnji apartmani za dnevni najam sad iznajmljuju na duži rok.
No, imati vlastiti stan u Hrvatskoj je jednostavno „must have“. Rekorderi smo po vlasništvu nekretnina. Gotovo 90 posto građana živi u vlastitoj nekretnini. Teško da će se nešto po tom pitanju u skorije vrijeme promijeniti. A što će biti s cijenama nekretnina u skorije vrijeme – e to je džoker pitanje za svakog tko se bavi nekretninama!
Dok traje korona kriza svjedoci smo da se sve može promijeniti na dnevnoj bazi, kaže Jasna Biliškov Barun. Kako će se cijene ponašati ubuduće i hoće li biti kakvih većih promjena u idućoj godini nezahvalno je prognozirati.