Piše: Jasna Biliškov Barun

Proteklo proljeće kriza izazvana virusom COVID-19 značajno je utjecala na sve grane gospodarstva pa tako i na tržište stambenih nekretnina. Proglašenje pandemije, zatvaranje granica, lockdown u svim gospodarskim i društvenim sferama doveli su do toga da je vrlo malo kupaca tražilo nekretnine, ali bilo je i manje prodavatelja koji su bili voljni staviti svoje nekretnine na tržište i dopustiti strancima da uđu u njihove domove.

Strahovi od posljedica ekonomske krize iz 2009. godine su još uvijek u svijesti mnogih. Zbog pandemije, mnogi preispituju svoje stambene potrebe, a domovi su postali zamjena za urede, škole, restorane i teretane.

Unatoč velikom padu tijekom proljeća, prodaja nekretnina porasla je ljeti i gotovo se vratila na prošlogodišnje brojke. Istodobno, zdravstvena kriza generirala je ekonomski danak u obliku straha, neizvjesnosti i nesigurnosti, dok je u Zagrebu, još veći utjecaj na tržište nekretnina imao potres koji je promijenio sliku ponude i potražnje.

Što se dogodilo i zašto?

Prodaja nekretnina u travnju i svibnju pala je na najnižu razinu ikad. Mnogi vlasnici nekretnina su oklijevali staviti nekretninu na tržište čak i prestankom lockdowna. Ponuda dobrih nekretnina na tržištu je bila dosta oskudna i prije, a zbog nedostatka nove ponude sada je pala na zaista nisku razinu.

Kupci su također smanjili aktivnost kupovine nekretnina, puno više promišljaju, teže se odlučuju na podizanje kredita čije uvijete su banke ionako postrožile i time učinile teže dostupnima.

Bilo bi za očekivati da je pad potražnje za kupnjom nekretnina popraćen padom cijena, međutim, nije došlo do nekog osjetnog pada cijena. Kombinacija niske i limitirane ponude, povijesno niskih kamatnih stopa na hipotekarne kredite, ali i još uvijek aktualni subvencionirani krediti APN omogućili su da cijene ostanu stabilne.

Na tržište nekretnina u Zagrebu je daleko više utjecaja ostavio potres nego zdravstvena kriza. Upiti i zahtjevi kupaca su se promijenili, tako je centar grada, koji se do prije nekoliko mjeseci smatrao najatraktivnijim za kupnju nekretnine, sada gotovo pa mrtav. Unatoč vrlo malom interesu kupaca, cijene ipak nisu sveobuhvatno pale, što je bilo za očekivati. Vlasnici koji su iz ovih ili onih razloga bili primorani prodati, svakako su cijenu spustili, za kojih 15-30%, ali takvi su rijetki. Velika većina naših klijenata je nekretnine u centru Zagreba povukla iz prodaje do daljnjega.

U Zagrebu se nakon potresa promijenio smjer potražnje, te se sada više traže novije i čvrste armirano betonske zgrade, a osjeti se i veća potražnja za obiteljskim kućama sa vrtom, kao i za zemljištima pogodnima za izgradnju obiteljske kuće.

U Dalmaciji je ljeto uglavnom prošlo u znaku borbe za svakog turista, a što se kupoprodaja nekretnina tiče one su bile znatno manje nego prijašnjih godina. Ponešto domaćih kupaca koji rješavaju stambeno pitanje i to uglavnom na periferiji Splita – u Kaštelima, Solinu, Podstrani, Omišu… gdje su cijene kvadrata značajno povoljnije nego u samom gradu, dok stranih kupaca ove godine gotovo uopće nije ni bilo.

Zdravstvena kriza ima veliki utjecaj na cijeli turistički sektor u svijetu, tako će utjecati i na tržište nekretnina koje se koriste u svrhu turizma. Kada, kako i u kolikom obujmu, teško je predvidjeti… ovisi koliko dugo će ovo sve potrajati.

Potražnja se oporavlja, ponuda ostaje niska

Period nakon lockdowna i dolaskom ljeta sve je nekako izgledalo optimističnije i bolje, ljudi su se opustili, pandemija u Europi se činila pod kontrolom. Unatoč velikom padu prodaje nekretnina u travnju i svibnju, aktivnost kupoprodaja počela se poboljšavati u kasno proljeće, približavajući se razinama prije pandemije.

Ipak dolaskom zime, kao i značajnim povećanjem broja oboljelih, te silnih ograničenja i preporuka, osjeća se manji interes kupaca. Ipak, broj novih nekretnina na tržištu nije se razvijao i oporavio istim tempom kao i potražnja. Novi oglasi, unatoč poboljšanju s najnižih travanjskih i svibanjskih brojki, i dalje su na niskoj razini. Ukupna ekonomska nesigurnost i otežana mogućnost kupnje druge nekretnine također drže vlasnike, odnosno prodavatelje nekretnina pasivnima.

Unatoč određenom poboljšanju gospodarstva, povećana nezaposlenost i ekonomska neizvjesnost mogli bi i dalje utjecati na tržište stanovanja u 2021. Godini.

Dugoročniji pogled na tržište nekretnina

Iako trenutna recesija nije izazvana nekretninskom krizom i lošim kreditima, situacija na tržištu stambenih nekretnina nije sigurna zbog nagle ekonomske recesije i velikog gubitka radnih mjesta. Međutim, postoje neki znakovi vraćanja u normalu. Iako pooštreni uvjeti, hipotekarni krediti po povoljnim kamatnim stopama i dalje su dostupni, a APN subvencije su najavljene i za 2021.

Puno se priča i razmišlja kako će pandemija preoblikovati prirodu posla i stanovanja. Još nije jasno u kojem će stupnju ove promjene biti trajne ili će se preokrenuti. Tijekom lockdowna naši domovi postali su uredi, učionice, teretane… Kupovina nekretnine je dugoročno ulaganje i vrlo često najveća životna investicija mnogih, stoga neposredna ekonomska neizvjesnost može potencijalne kupce neko vrijeme držati po strani.

Pojavio se određeni broj kupaca kojima postaje atraktivno kupiti poljoprivredno imanje sa kućicom u Zagorju, Lici ili Gorskom kotaru. Nekada su ti kupci investirali ušteđevinu u manje stanove u centru Zagreba ili Splita za dnevni ili dugoročni najam, a danas ih sve više razmišlja u smjeru sela kao oaze mira u slučaju novih lockdown-a.